Index loma

Međutim u svakom sredstvu osim u vakuumu indeks loma ovisi o valnoj duljini upadne svjetlosti. Npr. za staklo, indeks loma, bez obzira na vrstu stakla, opada sa povećanjem valne duljine. S toga, obasjamo li staklenu prizmu bijelom svjetlošću, na izlazu ćemo dobiti spektar, s tim da će se crvena slomiti pod najmanjim kutem, a ljubičasta pod najvećim. Ta pojava zove se disperzija. Zato se u tablicama vrijednosti indeksa loma za određene tvari navode za žutu natrijevu svjetlost. Za prozorsko staklo, varijacije u vrijednosti indeksa loma za crvenu i ljubičastu svjetlost su veoma male (cca 0,02). Na granici između dviju tvari (granična ploha) svjetlost će mijenjati brzinu i pravac rasprostiranja - lomiti će se, pa otud i ime za ovu fizikalnu veličinu.

	Brzina svjetlosti kroz zrakoprazni prostor (vakuum) maksimalna je i iznosi c=300000 km/s, dok je ona u svim drugim sredstvima nešto manja (v). Taj omjer c/v je karakteristična optička veličina svake tvari i naziva se indeks loma (n) i konstantna je za određenu tvar.

	Međutim u svakom sredstvu osim u vakuumu indeks loma ovisi o valnoj duljini upadne svjetlosti. Npr. za staklo, indeks loma, bez obzira na vrstu stakla, opada sa povećanjem valne duljine. S toga, obasjamo li staklenu prizmu bijelom svjetlošću, na izlazu ćemo dobiti spektar, s tim da će se crvena slomiti pod najmanjim kutem, a ljubičasta pod najvećim. Ta pojava zove se disperzija. Zato se u tablicama vrijednosti indeksa loma za određene tvari navode za žutu natrijevu svjetlost. Za prozorsko staklo, varijacije u vrijednosti indeksa loma za crvenu i ljubičastu svjetlost su veoma male (cca 0,02). Na granici između dviju tvari (granična ploha) svjetlost će mijenjati brzinu i pravac rasprostiranja - lomiti će se, pa otud i ime za ovu fizikalnu veličinu.