Neke tvari (prijelazni metali - željezo, nikal, kobalt i određene legure)
se trajno magnetiziraju u vanjskom magnetskom polju. Takva pojava se
zove feromagnetizam.
Eksperimenti pokazuju da u kristalima feromagnetika postoje područja
(domene) u kojima su spinski magnetski momenti atoma već unaprijed orijentirani.
Svaka domena je izvor jakog magnetskog polja. Prije prve magnetizacije
spinovi različitih domena su orijentirani u različitim smjerovima.
Uključivanje
vanjskog magnetskog polja uzrokuje orjentaciju domena, svi spinovi se
jednako usmjeravaju te govorimo o trajnoj magnetizaciji.
Posljedica orijentacije domena je pojava
induciranog magnetskog polja koje je za nekoliko redova veličine veće
no u paramagnetika.
Feromagnetičnost tvari jako ovisi o temperaturi.
Na visokim temperaturama dolazi do faznog prijelaza, narušava se struktura
domena i tvar postaje paramagnetična.
Feromagnetici
se koriste gdje god su potrebni jaki magneti. Tako se npr. posebni elektromagneti
s feromagnetskom jezgrom koriste u oftalmologiji i pomoću njih se mogu
izvaditi sitnija strana tijela iz oka i iz dubine do 2,5 cm.